Crna Gora ima dobru poziciju što se tiče institucija i prevencije radikalnog ekstremizma, ali je problematična loša medjska i neodgovorna politička scena, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
Adžić je govorio na 15. REACT kampu koji se, u organizaciji ALFA Centra, održava na Žabljaku.
Prema njegovim riječima, mediji sve više stavljaju fokus na teme “koje nas svađaju i dijele i koje stvaraju razdor”, iako je njihov posao da budu odgovorni prema društvenoj zajednici, da se drže tačnih informacija i da “ni na koji način ne utiču na širenju tzv ‘zle krvi’ među građanima”.
Kako je kazao, podjele koje se često plasiraju su izmišljene i nerealne, a njih plasiraju ne samo komercijalni mediji kojima je cilj da “prodaju svoj sadržaj”, već i oni koji nijesu komercijalni.
Adžić je pozvao mlade da utiču na promjenu “svakodnevne realnosti i blokadu u vremenu koja je obuzela građane Crne Gore koji su više fokusirani na prošlost i istoriju, nego na budućnost i napredak”.
Istakao je i da politička nestabilnost stvara prostor za radikalni ekstremizam, a da je u protekle dvije-tri godine izražen uticaj radikalnih struktura i radikalni javni diskurs.
„Postala je praksa da što je poruka oštrija to je prihvatljivija i prenošenija. Prestali smo da reagujemo na ono što je normalno, već samo na ono što je radikalno, a cilj nam je da komunikaciju vratimo na jednu vrstu normalnosti“, kazao je ministar unutrašnjih poslova.
Iako se o tranziciji govori već 30 godina, Adžić smatra da je ona nastupila tek prije dvije godine kada je promjenom vlasti građanima dozvoljena sloboda govora i da osjete slobodu, pa se desilo da su „oni kojima se glas nije čuo 30 godina, sada najglasniji na društvenim mrežama, protestima“.
Sloboda je dobra za demokratiju, istakao je Adžić, ali “moraju pomno pratiti sve one koji izlaze iz okvira koji narušavaju javni sklad i sankcionisati ih”.
„Sa velikom dozom tolerantnosti tolerišemo istupe pojedinaca koji možda u prethodnom periodu ne bi tolerisali, ali to je naš izbor – da građanima dozvolimo slobodu govora, da se i oni čuju. Sporno je samo kada to mišljenje preraste u nešto što je opasno, radikalno“, kazao je Adžić.
Najlakše je manipulisati, dodaje on, nacionalnim i vjerskim osjećanjima građana, “a to političari koriste”. Potrebno je, kako kaže, ne samo kao institucije, već i kao društvo, zajednički da djelujemo i pokušamo da suzbijemo sve ideje i oblike radikalnog ekstremizma, jer radikalizacija, prije ili kasnije, mora izazvati negativne posledice.
„U Crnoj Gori sistem još uvijek funkcioniše i nijesmo dozvolili da se radikalni ekstremizam u potpunosti razvije. Istina, postoji dio ljudi koji ne žele da spriječe radikalizam, jer im zloupotreba nacionalnih i vjerskih osjećanja odgovora zbog političke promocije pojedinaca ili zbog finansijske koristi“, kazao je Adžić.
Drugog dana REACT-a predavanje je imao i analitičar Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra, koji je govorio o dezinformacijama i društvenim mrežama i kako (p)ostati otporan, o portalima bez impresuma i opasnostima koje vrebaju sa društvenih mreža. Bilo je riječi i o hibridnom ratu, lažnim vijestima, o provjerama i uparivanju informacija, o tzv. eho sobama i podjelama na mi i oni. U veoma konstruktivnom razgovoru sa učesnicima, koji nijesu samo postavljali pitanja, već i komentarisali određene pojave, govorilo se i o vrstama manipulacija informacijama, o metama i plasiranju dezinformacija i lažnih vijesti, koordinisanim aktivnostima na Fejsbuku, botovima. Kroz razgovor o tome kako istinu zaštititi u doba dezinformacija i kako ne dozvoliti da društvene mreže pobijede nauku, Jovanović je istakao da je jedan od načina efikasne „borbe“ medijska pismenost koju bi trebalo uvesti u osnovne škole, i poručio da ne treba zaboraviti da uvjerenje nije isto što i znanje.
Željko Radulović, zamjenik načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, govoreći o crnogorskoj Vojsci u sistemu kolektivne odbrane NATO-a, kazao je da se osnovne misije Vojske podudaraju sa ciljevima NATO-a.
„Vojska Crne Gore ima tri osnovne misije – odbranu, doprinos svjetskom miru i pomoć civilnim i državnim institucijama u kriznim situacijama“, kazao je Radulović i dodao da je Vojska CG prisutna i daje kontribuciju u misijama UN, EU i NATO-a.
Crna Gora, kazao je Radulović, zagovara i rado podržava regionalne inicijative. Što se tiče benefita koje Vojska Crne Gore ima od članstva u NATO oni su, prema riječima Radulovića brojni, kao što je provjera nivoa sposobnosti i usaglašavanje sa zemljama saveznicima sa kojima zajedno realizuju zadatke.
Odgovarajući na brojna konstruktivna pitanja učesnika, Radulović je kazao da se u oružanim snagama Crne Gore nalazi 14.8 odsto žena što i nije loš rezultat, ako se zna da su startovali od nule, da dvije pripadnice su stigle do čina majorice, jedna je načelnica Vojno-medicinskog bataljona, koji je najveći, a ne treba zaboraviti ni činjenicu da su dvije žene bile ministarke Vojske.
Istakao je značaj ALFA Centra i REACT-a i kako je kazao, ALFA Centar je jedna od najaktivnijih nevladinih organizacija koja je prepoznala širok spektar društvene odgovornosti.
O iskustvima Hrvatske, njenim izazovima i prilikama na putu do učlanjenja u Evropsku uniju govorio je Veselko Grubišić, ambasador Hrvatske u Crnoj Gori. Istakao je da je Hrvatska sebi, kao vrhovni cilj, postavila učlanjenje u EU i da su očekivali da će to biti cilj i državama Zapadnog Balkana.
Članstvo u EU, prema riječima Grubišića, nosi mnoge benefite, poput međunarodne afirmacije, jer se nalazite „u najekskluzivnijem klubu na svijetu“.
Na svim kontinentima, kako je istakao, željeli bi da imaju jedno takvo eksluzivno udruženje, jer samim tim postajete vrijednosno bolji, iako ste svjesni da prostora za napredak i dalje ima. Evropska unija, kako je rekao ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori, omogućava i finansijsku korist, u šta se uvjerila i zemlja iz koje dalazi.
„Mi smo od članstva do sada 8,65 milijardi u plusu, a za tri godine ćemo biti još toliko“, kazao je Grubišić.
Učesnicima REACT-a video porukom se obratila Karmen Romero, zamjenica pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za javnu diplomatiju. Ona je govorila o uticaju i posledicama rata u Ukrajini na Zapadni Balkan i o zaključcima poslednjeg NATO Samita u Madridu: „novi Strategijski Koncept NATO-a definisao je Rusiju kao najveću direktnu prijetnju NATO-u“ kazala je Romero. Ona je takođe naglasila da je NATO od početka devedesetih godina posvećen dešavanjima na Zapadnom Balkanu i da su države Zapadnog Balkana uložile velike napore da izgrade bezbjedan ambijent za svoje građane i da se taj proces mora zaštiti od svih uticaja.
Na ovogodišnjem REACT-u ukoji traje četiri dana, čestvuje 50 mladih iz zemalja regiona, a prijavilo se njih više od 200.
