Direktor ALFA Centra, Aleksandar Dedović učestvovao je u radu regionalne konferencije EFA mreže „Zapadni Balkan 2013-2020: politički, ekonomski i bezbjednosni izazovi“. Tokom konferencije, održane su tri panel diskusije, koje su okupile predstavnike ambasada, međunarodnih organizacija, javnih instuticija, nevladinog sektora, bankarskog sektora, preduzetnike, profesore, studente, srednjoškolce, članove regionalnih inicijativnih grupa i zvaničnike Evropskog foruma Alpbah.
Na prvom panelu „Evropska dužnička kriza i nakon nje-mogućnosti za budući rast“, održanom u petak, 22. marta, govorili su Erhard Busek, počasni predsjednik Evropskog foruma Alpbah; Nj.E. Mitja Drobnič, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori; Sava Dalbokov, član Upravnog odbora ERSTE banke i Nela Belević, izvršna direktorica UNIQA Neživotnog osiguranja u Crnoj Gori. Istaknuto je da je Evropska unija, u cilju rješavanja evropske dužničke krize, ustanovila brojne mehanizme koji su usmjereni ka direktnom rješavanju gorućih ili pak ka sprečavanju budućih ekonomskih problema. Takođe, panelisti su naglasili da je u ovako izazovnim, kriznim vremenima, aktuelnu situaciju u Evropi moguće riješiti isključivo zajedničkom akcijom. Zemlje Zapadnog Balkana moraju izvući pouke iz primjera Grčke. Poučene tim primjerom, treba da zajedničkom saradnjom dođu do novih rješenja i spriječe ponavljanje sličnih makroekonomskih grešaka u budućnosti.

U subotu, 23. marta odžana je panel diskusija „Bezbjednosna pitanja za 21. vijek-nove prijetnje bezbjednosti u regionu Jugoistočne Evrope“. O aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji, kao i o budućim izazovima debatovali su Kaspar Ajnem, potpredsjednik Evropskog foruma Alpbah; Mehmed Tahirović, predstavnik Ministarstva odbrane Crne Gore; Aleksandra Joksimović, direktorica beogradskog Centra za spoljnu politiku i Vedran Džihić, naučni savjetnik na austrijskom Institutu za međunarodne poslove. Istaknuto je da je bezbjednosna situacija u Jugoistočnoj Evropi pogoršana, što zbog neuspjeha u rješavanju postojećih konflikata, ekonomske krize, ponovnog jačanja nacionalizma; što zbog činjenice da će integracija u EU i (ko to želi) u NATO trajati mnogo duže nego što se prvobitno očekivalo. Na kraju panela je zaključeno da ulazak u NATO daje zemljama regiona odlične bezbjednosne garancije, ali i da ne rješava njihove međusobne problem. Na zemljama regiona je da same to odrade.

Trećeg dana konferencije, u nedjelju 24. marta, održana je panel diskusija „Održiva filantropija=održivo civilno društvo”, na kojoj su učestvovali Ulrike Lunaček, poslanica Evropskog parlamenta; Nejtan Košel, predstavnik Balkanskog fonda za demokratiju; Bosiljka Vuković, predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore; i Milana Sredojević, predsjednica Kluba Alpbah Beograd. Panelisti su zaključili da održiva filantropija jeste jedan od preduslova za održivo civilno društvo, ali i da se održiva filantropija mora uskladiti sa političkim sistemom određene države. Filantropija je slikovito opisana kao lijek kojim se društvo liječi. Kako je istaknuto u zaključnom obraćanju panelista, civilno drušvo je formiralo mrežu, platformu unutar koje ljudi mogu razgovarati o vrijednostima, ali filantropija je ta koja podstiče i promoviše društvenu odgovornost. Ona čini društvo boljim i stoga je značajna veća angažovanost mladih u filantropskim akcijama.
Učesnici sva tri panela su poručili mladim ljudima da treba da se stručno usavršavaju, unaprijede svoje obrazovanje i budu spremni da rizikuju i sami započnu različite biznis projekte, ali i da pokrenu filantropske akcije, što će doprinijeti ne samo njihovom ličnom napretku, nego i razvoju cjelokupnog društva.